Napredne sigurnosne tehnologije

Napredne sigurnosne tehnologije

Vožnja u suprotnom smjeru
Jesu li video igre krive za opasnu vožnju?
50 godina zračnih jastuka: Mercedes-Benz patentirao prvi zračni jastuk 23.10.1971.

Svatko griješi, i zbog toga se svakodnevno događaju razne prometne nesreće, sudari, slijetanja s ceste, gaženje pješaka, a neki znaju i zaspati tijekom upravljanja vozilom. Tijekom godina automobili su postali sve sigurniji i sigurniji pa se u posljednjih nekoliko godina ipak smanjuje broj nesreća sa smrtnim posljedicama. Razlog su razni sigurnosni sustavi – počevši od više desetljeća prisutnih pojaseva za spašavanje koji su u međuvremenu evoluirali u tritočkovne pa daju veću sigurnost i manje ozljeda pri sudaru te do sigurnosnih jastuka. Današnji automobili, pa tako i razne inačice SUV, CUV i crossover vozila imaju više jastuka nego što ih imamo kod kuće – sve je više serijskih ugradnji s čak osam jastuka. Pri tome ne govorimo o S-klasama nego o automobilima čija je početna cijena malo iznad 100.000 kuna. U posljednjih nekoliko godina svjedočimo cijelom nizu sigurnosnih tehnologija koje cijelo vrijeme „gledaju“ promet oko nas, prate što se događa te pravovremeno, čak i prije nego mi nešto uočimo, počinju kočiti pojedine kotače, davati druga razna svjetlosna i zvučna upozorenja, sve s ciljem kako bi se smanjio broj poginulih na prometnicama, kako bi neizbježni sudari prošli sa što lakšim posljedicama te kako bismo izbjegli pješaka koji je istrčao ispred našeg vozila.

Napredne sigurnosne tehnologije

Nadzor mrtvog kuta postaje sve češće dio standardne opreme u današnjim automobilima

Kamere, radari…

Moderni automobili koriste kamere, radare i druge vrste senzora i odašiljača koji nevjerojatnim brzinama komuniciraju s centralnim sustavom u vozilu. Neki sustavi su vrlo jednostavni i stvarno je šteta što se nisu ranije počeli koristiti poput kamere koja prati bijele linije na cesti. Na taj način automobil prati putanju vozila te, ako zaspimo u vožnji i kotačima prijeđemo preko bijele linije bez da smo uključili žmigavac, zvučno i vibracijski na kolu upravljača upozorava vozača da se probudi. Na isti način sve više automobila može samostalno voziti, bez da držimo ruke na kolu upravljača. Uz adaptivni, odnosno prilagodljivi tempomat vozilo prati udaljenost do vozila ispred te uz pomoć radara ili kamere može izračunati udaljenost do vozila i mogući sudar pa samostalno koči. Istovremeno, takva vozila koriste prethodno spomenute bijele linije na kolniku i kameru te na taj način samostalno upravljaju vozilom. Više puta smo već isprobali takve sustave i uvjerili se da je moguće voziti se stotinama kilometara bez da koristimo noge i ruke, a naša ruka samo mora biti naslonjena na kolo upravljača. Ako ju maknemo s upravljača, vozilo će to tražiti, inače se samostalna vožnja neće nastaviti odvijati i morat ćemo brzo preuzeti kontrolu nad vozilom. Najnovija Mercedesova S-klasa, inače već desetljećima predvodnik modernih tehnologija, napredovala je i po tom pitanju pa se koriste podaci iz navigacijskih karti i prometni znakovi kako bi se vozilo, koje se tako samostalno kreće po kolniku, usporilo pri vožnji po zavoju ili ako nailazimo na križanje odnosno semafor.

Napredne sigurnosne tehnologije

Današnji automobili mogu raspoznati kretanje pješaka. Ne reagira li vozač na vrijeme, čak mogu i zaustaviti vozilo ako je pješak ugrožen

Samostalno kočenje, bez naše desne noge

Prije dosta godina u jednom smo Volvu isprobali samostalno kočenje u gradskoj vožnji: na poligonu ispred nas se, na udaljenosti 200 metara, nalazio veliki balon u obliku automobila. Krenuli smo prema ovom napuhanom automobilu brzinom od 30-40 km/h, bez da smo ga pokušali izbjeći, bilo kočenjem, bilo manevrom upravljača. Sustav samostalnog kočenja uočio je prepreku ispred nas, a kako mi nismo reagirali niti na upravljaču niti na kočnici, samostalno je zakočio vozilo na metar-dva. Ne moramo vam govoriti (pisati) kakvo je to bilo uzbuđenje tada, automobil je sam uočio prepreku i zakočio. Danas takav sustav ima većina SUV, CUV i crossover vozila o kojima pišemo u Auto stilu. Doslovce, kao da se radi o sigurnosnom pojasu ili zračnim jastucima. Uz pomoć radara i drugih vrsta odašiljača, današnji automobili mogu raspoznavati prepreke i do 160 km/h ispred sebe te će pravovremeno početi prvo upozoravati da postoji mogućnost (s)udara, a ako ne reagiramo, vozilo će samo zakočiti, odnosno usporiti kretanje. Pojedini modeli automobila za cijelo vrijeme vožnje na ekranu putnog računala ispisuju informaciju za koliko sekundi bi moglo doći do udara u vozilo ispred nas.

Napredne sigurnosne tehnologije

U skandinavskim zemljama poželjno je imati sustav koji može prepoznati soba na kolniku

Sustav uočavanja pješaka i životinja

Zamislite da vozite iza autobusa, koji zatim daje desni pokazivač smjera, staje na stajalištu, a mi ga obilazimo s lijeve strane. Samo djelić sekunde kasnije, ispred nas se pojavljuje pješak, koji je prethodno izašao na prva vrata autobusa i krenuo pretrčavati kolnik, ne razmišljajući da bi moglo naići vozilo. Događa se da ljudi negdje žure i nisu dovoljno koncentrirani, a mogu biti i pod utjecajem alkohola i opijata. Djelić sekunde kasnije moguća je tragedija, netko može izgubiti život ili ostati invalid cijelog života. I toj situaciji automobilska je industrija doskočila te su razvili sustav koji prepoznaje pješake, ali i životinje. Dakle, pješak je izašao iz autobusa i pojavio se na kolniku ispred vas, a vi u tom trenutku prvo morate primiti informaciju o osobi ispred vas, pa zatim u milijuntnom djeliću sekunde odlučiti što napraviti (kočiti, smotati vozilom u stranu), ali sve to traje, a pješak je ispred vas i do udara vas dijeli vrlo malo vremena. S novim automobilima velika je šansa da nećete udariti u pješaka, ali ne zato što ste vi dobar vozač, nego zato što je sustav vozila uočio pješaka kad i vi, a zatim je odmah počeo s kočenjem, odnosno odmjeravanjem udaljenosti i vaše brzine. Ako vi ne reagirate na vrijeme, onda će se pristupiti trenutnom kočenju. Istovremeno, ako se vozilo baš ne uspije zaustaviti i dođe do udara u pješaka, novi automobili imaju poklopac motora i odbojnike koji su tako konstruirani da prilikom udara u pješaka dođe do što manjih ozljeda. Na sjeveru našeg planeta, naročito u Švedskoj, jako je bitno imati sustav koji može raspoznati životinju te ju izbjeći (npr. izbjegavanje sobova).

Napredne sigurnosne tehnologije

Kamera na vjetrobranskom staklu i po danu i noću raspoznaje prometne znakove

Automobil prepoznaje prometne znakove

Na prometnicama se, uz prometne znakove i semafore, nalaze i drugi razni objekti pa u moru svega toga možda ne primijete svi prometni znakovi. Kamera na prednjem dijelu može pročitati prometne znakove te na ekranu putnog računala reproducirati prometni znak koji smo upravo prošli. Čak i noću, bez ikakvih problema, a najčešće se prepoznaju znakovi ograničenja brzine vožnje, zabrane pretjecanja i prestanka zabrana. Sustavi su već toliko pametni da pamte prethodni znak koji smo prošli pa ako recimo prvo prođemo znak ograničenja 60 km/h, a zatim se pojavi znak ograničenja 40 km/h te onda na cesti bude prisutan znak prestanka ograničenja, sustav će na ekranu ponovo prikazati znak ograničenja od 60 km/h. Ipak, na domaćim cestama prometni znakovi nisu baš usuglašeni s horizontalnom signalizacijom, a znamo i da ulaskom u naseljeno mjesto počinje ograničenje od 50 km/h (ako nije drugačije regulirano znakovima) tako da ovim sustavima ne možemo baš previše vjerovati, ali nam ipak mogu biti od pomoći ako nismo zapamtili prometni znak koji smo upravo prošli.