Nekad su vozači, uz upravljanje vozilom, u rukama mogli imati sendvič, vodu, cigaretu te eventualno auto kartu. Danas je taj popis poprilično dug te uz velik broj prekidača, informacija i više ekrana veliku pozornost krade pametni telefon. Ali, nije on jedini “kradljivac” naše pozornosti. Mnogi će posegnuti za mnogim funkcijama koje se nude na ekranu multimedije – provjerit će vremensku prognozu, provjeriti koliko su goriva potrošili, koliko su kilograma uštedjeli CO2 jer koriste start-stop sustav.
Putem prekidača na kolu upravljača moguće je pokrenuti i glasovno upravljanje funkcijama vozila te tako recimo potražiti određenu radijsku postaju, uključiti CD ili USB, a pojedini modeli automobila nude čak i mahanje rukom ispred kokpita kako bi se recimo poglasnio zvuk na auto radiju. Uskoro ćemo moći usmjeriti prst prema određenoj točki ili građevini te vozilo priupitati što se to nalazi ispred nas. Automobili su puni tehnologija, a spojite li se na OBD priključak, dobit ćete i različite informacije iz samog motora.
Možda će vas zanimati koliko traje prosječno vrijeme vaše vožnje, kolika je temperatura ulja u motoru, kad je vrijeme za zamjenu guma ili odlazak u servis. Okruženi smo informacijama koje su nam bitne, ali pitanje je možemo li se svi nositi s tolikim brojem informacija, a da istovremeno i upravljamo vozilom. Postaje jasno kako samovozeći, autonomni automobili trebaju doći što prije na naše prometnice jer pitanje je s koliko ćemo informacija biti okruženi i izloženi u sljedećim godinama.
Već danas mnogi automobili imaju pristup internetu i pretraživač s kojim se može posjetiti bilo koja web adresa, provjeriti elektronsku poštu. Uz aplikacije poput Apple CarPlay i Android Auto možemo na zvučnicima našeg vozila dobiti i glasovno čitanje pristiglih SMS poruka, na primjer. Možemo upravljati pojedinim funkcijama kao što je navigacija, ali to više nije ona klasična, staromodna navigacija koja je u suštini samo u kompaktnijem izdanju zamijenila auto karte koje smo imali u svojim vozilima do prije nekoliko godina.
Vjerujemo kako danas to više nitko ne koristi jer vam auto karta ne može reći gdje je gužva u prometu, za koliko ćemo vremena doći na odredište i predložiti nam alternativni smjer ako se dogodi prometna nesreća ispred nas. Kad svemu dodamo korisnike pametnih telefona koji svoj uređaj ne ispuštaju niti tijekom vožnje te stalno provjeravaju što je novo u svijetu informacija, dolazimo do mnogih distrakcija.
Mnogima su mobitel i upravljač postali neodvojivi tijekom upravljanja vozilom
Četvrti ubojica u prometu
Distrakcija odnosno nepažnja ili još bolje rečeno skretanje pozornosti s vožnje danas je postala četvrti ubojica u prometu, nakon brzine, alkohola i nevezanog sigurnosnog pojasa. Nije riječ samo o korištenju mobitela u našoj ruci dok upravljamo vozilom nego čak i ako koristimo handsfree rješenje. Jednostavno, upravljanje vozilom i telefoniranje su dvije kognitivno vrlo zahtjevne aktivnosti koje su se međusobno ometaju.
Kako bismo upravljali vozilom, moramo biti koncentrirani na tu radnju, a kako bismo koncentrirano telefonirali i biti kvalitetno prisutni u razgovoru također moramo imati usredotočene misle, tada se vrlo lako zaključuje kako pušenje ili hranjenje tijekom upravljanja vozilom nije isto kao i telefoniranje. Ili pak razgovor s drugom osobom u vozilu.
Uz pametne telefone, mnogi koriste i pametne satove tijekom vožnje
Zakon dopušta, ali…
Iako zakon ne brani korištenje mobitela spojenog na handsfree sustav u vozilu, istovremeno upravljanje i telefoniranje ipak imaju utjecaja na kvalitetnu vožnju, koja može završiti pogubno. Sve je više prelazaka na suprotnu voznu traku, za koje nema opravdanja, a i sami se svakodnevno možemo uvjeriti kako velik broj naših sugrađana telefonira s mobitelom na uhu i drugom rukom na upravljaču.
Zbog toga policija i stručnjaci sve češće savjetuju kako za telefonski razgovor trebamo stati na sigurnom mjestu te nakon završetka nastaviti s vožnjom. Podržava to i TISPOL, mreža europskih prometnih policija čiji je član i Hrvatska.
KOMENTARI