Razvojem i proizvodnjom Priusa Toyota je htjela ispuniti dva cilja: stvoriti automobil za 21. stoljeće (koje je te 1997. godine već kucalo na vrata) te transformirati način na koji Toyota radi automobile. U to vrijeme rijetki su proizvođači automobila željeli adresirati ekološka pitanja. Toyota se odlučila uhvatiti se u koštac s tim i pokrenula je hibridnu revoluciju koja traje i dan danas! Radeći na razvijanju novih, inovativnih rješenja Toyota je stvorila vozilo za svakog: hibridno elektrificirano, plug-in hibridno elektrificirano, baterijsko električno ili elektrificirano s pogonom na vodikove gorivne članke. Svaki kupac danas s Toyotom ima rješenje po mjeri, a koje je ujedno dobro za naš planet.
Prius je bio začetnik i pokretač elektrifikacije kao prvo na svijetu hibridno elektrificirano vozilo masovne proizvodnje, a prikladno je plasiran na tržište pod sloganom „Upravo na vrijeme za 21. stoljeće“. Danas, četvrt stoljeća nakon što je Prius prvi put krenuo elektrificiranim stazama, većina vozila marke Toyota prodanih u Europi su hibridi, dok je ukupna brojka elektrificiranih vozila Toyota širom svijeta veća od 21 milijun. Samo hibridne i plug-in hibridne verzije Priusa prodane su u više od 5,05 milijuna primjeraka. Prius je ostavio trajan trag u Toyoti, ali i svijetu kao autentična automobilska ikona i kao hrabar predvodnik budućih trendova. A za 25. rođendan Priusa Toyota je pripremila najbolji mogući dar – predstavljena je nova generacija modela, koji će u Europi biti dostupan isključivo kao plug-in hibrid, a na tržište stiže sredinom sljedeće godine.
Prva generacija se isticala novom hibridnom tehnologijom, a riječ je bila o posebno razvijenom VVT-i 1,5-litrenom benzinskom motoru i kompaktnom elektromotoru visokog okretnog momenta koji su nudili gotovo upola nižu potrošnju i upola manji CO2 uz jednake performanse. Te su brojke modelu Prius značajno pomogle da osvoji titulu Japanskog automobila godine za 1997./1998. prije nego što je krenuo na svjetsku scenu 2000. godine, nakon čega su ga brzo prepoznali i zavoljeli ekološki osviješteni kupci u Europi i SAD-u.
Druga generacija modela Prius, na tržište je plasirana 2003. godine, a donijela je nove standarde u pogledu aerodinamičnosti, s iznimno malenim koeficijentom otpora zraka od samo 0,26, kao i nov ikonski klinasti oblik, koji je bio posljedica toga što je format promijenjen u hatchback s pet vrata. Ova generacija također je osvojila naslov automobila godine u Europi za 2005. Hibridna se tehnologija brzo razvijala i novi Toyotin hibridni sustav, Toyota Hybrid System II, u drugoj generaciji modela Prius imao je 15 % manju potrošnju goriva i 50 % snažniji elektromotor, koji se i sad upotrebljava za bolje performanse i veću učinkovitost. Poboljšana baterija, manje težine i veće izlazne snage, po prvi put je omogućio modelu Prius vožnju samo struju.
Toyotina vodeća pozicija u segmentu hibridnih vozila dodatno se učvrstila 2009. godine s trećom generacijom modela Prius, koji je izašao i odmah postao tehnološki najnapredniji automobil na svijetu, s još 10 % manjom potrošnjom goriva i 14 % nižim emisijama CO2 te još manjim koeficijentom vuče, a sve to s većim 1,8-litrenim motorom i redizajniranim elektromotorom. Prius Plug-in, plasiran na tržište 2012. kao jedan od prvih plug-in modela u Europi. Mogao se puniti putem vanjskog izvora napajanja, što je vozačima omogućilo da uživaju u svim pogodnostima vožnje samo na struju, uz dodatnu sigurnost koju pruža hibridna funkcija. S autonomijom vožnje od 25 km samo na struju (u načinu rada EV), prvi Prius Plug-in Hybrid postao je novi zaštitni znak po pitanju mobilnosti.
Prius je nastavio istim putem i bio Toyotin prvijenac, za hibridne tehnologije i više od toga, i s četvrtom generacijom modela, koja je na tržište plasirana 2015. godine i bila je prvo vozilo koje upotrebljava Toyotinu novu globalnu strukturu (TNGA). Zahvaljujući njoj, Prius i brojni modeli nakon njega, zabavniji su za vožnju jer imaju niže gravitacijsko središte, što omogućuje aktivniji položaj pri vožnji i manje naginjanje vozila u zavojima i pri skretanju. Tome se pridružila i bolja razina upravljivosti zahvaljujući upotrebi čelika velike čvrstoće, zbog čega je oplata karoserije četvrte generacije modela Prius bila 60 % kruća od prethodnika.
Još se jedna važna stvar i preokret dogodio u pogledu inženjeringa na četvrtoj generaciji modela Prius. Novi motor modela imao je maksimalnu toplinsku učinkovitost bez premca, visokih 40 %, što je najveća ikad postignuta brojka za jedan benzinski motor masovne proizvodnje. Predstavljena je i nova plug-in hibridna verzija, s autonomijom samo na struju od 45 km i emisijama CO2 po prijeđenom kilometru od samo 28 grama u kombiniranom WLTP ciklusu. Predstavljanjem pete generacije Prius će zasigurno nastaviti svoj uspješan put.
KOMENTARI