Dizel, benzinac ili hibrid?

Dizel, benzinac ili hibrid?

Peugeot je predstavio i redizajnirani 208
Na naše tržište su stigli novi Mini Countryman i novi BMW X2
Obnovljeni Hyundai Bayon dobio privlačniji izgled i više tehnologije

Iako su vozila s dizelskim pogonom zbog niže potrošnje goriva vrlo popularna u Hrvatskoj, pa i u Europi, dok u SAD-u baš i nemaju nekakav uspjeh, uskoro će doći do velikih promjena na automobilskom tržištu, a razlog je najava mnogih zapadnih gradova koji za godinu-dvije-tri planiraju u potpunosti zabraniti vožnju s dizelskim motorima u centrima gradova, pa i šire.

Razlog su štetni ispušni plinovi koje ispuštaju dizelski motori. Što je alternativa? Električna vozila su još uvijek preskupa, nemamo niti izgrađenu infrastrukturu punionica električnom energijom pa nam ostaju benzinci, ali i hibridi. Ipak, kako mi ne spadamo u razvijeni zapad, za očekivati je da će svi ti nepoželjni dizelski automobili i druge vrste vozila na kraju završiti na našem i istočnim tržištima. Iako su vozila s dizelskim motorima skuplja od benzinskih, za očekivati je da će doći do pojeftinjenja takve vrste vozila, a naročito u segmentnu polovnih automobila.

 

Dizel, benzinac ili hibrid

Hibridni automobili istovremeno omogućuju dobre performanse, ali i uštedu goriva

S druge strane, benzinci su znatno veći potrošači goriva pa mnogima takva kupnja neće odgovarati. Dakle, morat ćete se u skoroj budućnosti pri kupnju novog vozila odlučiti između benzinca, električnog ili pak hibridnog vozila. Električnima smo već pronašli nekoliko mana, koje će se u budućnosti riješiti pa će takva vozila biti vrlo poželjna jer je servis takvih vozila znatno jeftiniji, manji je broj potencijalnih kvarova, uz primjetno skupe baterije. Za očekivati je da će i baterije s omasovljavanjem prodaje strujnih automobila biti povoljnije.

Hibridni automobili istovremeno omogućuju dobre performanse, ali i uštedu gorivaNa trenutak uskočimo na još jedan kolosijek, a to su vozila koja za pogon koriste vodik – i ona se razvijaju, ali njihov razvoj je znatno sporiji i trenutno se takva vozila mogu nabrojati na prste jedne ruke. Vratimo se na naše kolosijeke po kojima smo se vozili – benzinske i hibridne automobile, iako nemojte još uvijek odustati od dizela upravo zbog sporosti koja će pratiti primjenu mnogih odredbi. Kombinacija električnog i konvencionalnog pogona (najčešće benzinskog, iako postoje i dizelski) daje u konačnici dobar finalni proizvod.

Primjer pokazuje Toyotin Prius koji se prodaje već desetljeće i pol, a prodan je u milijunima primjeraka u cijelom svijetu. Potrošnja hibridnih vozila je otprilike ista pa čak i niža u odnosu na dizelske motore, a u gradskoj vožnji čak mogu trošiti i manje. Izlaskom na otvorenu cestu do izražaja dolazi njihov glavni nedostatak, a to je masa pa tada mogu trošiti znatno više od očekivanog ne vozite li po određenim pravilima hibridne vožnje. Ako jednog dana postanete vlasnik hibrida ili već jeste, onda svakako preporučujemo pohađanje škole hibridne vožnje kako biste se vozili kako ste i navikli, ali da ne trošite previše goriva. Inače, kod hibrida postoje dvije vrste, a to su klasični hibridi i plug-in hibridi. I dok se klasični hibridi pune samo tijekom vožnje, odnosno kočenjem, plug-in hibridi mogu se spojiti i na električnu mrežu te napuniti baterije kako bi se prešlo i do 50 kilometara s jednim punjenjem. Klasični hibridi s napunjenom baterijom tijekom prethodne vožnje mogu prijeći najviše nekoliko kilometara. Kad bismo imali stalne državne poticaje za kupnju hibridnih i električnih vozila, tada bi njihova cijenu uz povlastice koje inače iznose 30.000 kuna za hibride, 50.000 kuna za plug-in hibride te 70.000 kuna za električna vozila bila znatno primamljivija i prihvatljivija. Time bismo imali i manje zagađenje planeta.